
Kremanska Voda
Kremanska voda se puni na obroncima planine Tare, na području sela Kremna.
Kremanska voda je visokoalkalna mineralna voda sa niskim procentom Natrijuma i sa pH vrednošću od 9,2.

Ovaj prirodni biser sa izvornom PH vrednošću od 9,2 spada u veoma retke alkalne vode.
Potez Mokre gore i Kremana, odnosno padine Tare, daju bele vode, to jest visoko alkalne vode, koje su
izuzetna retkost ne samo u Srbiji, nego i u Evropi i u svetu.
Vrednost pH indeksa se kreće u intervalu od 9,2 do 9,4 po
čemu se Kremanska voda svrstava u grupu visoko alkalnih voda.
Upravo zahvaljujući toj osobini, odnosno tom prirodnom daru,
sa svakom popijenom kapi Kremanske vode, unosite zdravu tečnost
u svoj organizam, blagorodnu za vaše telo.

Unošenjem alkalne vode u organizam smanjujemo mogućnost pojave dijabetesa, osteoporoze,
artritisa, kancera, gojaznosti, kamena u bubregu, nedostatka energije…
Ukupna tvrdoća (merena nemačkim gradima) se kreće u intervalu od 7,7 do 11 dH, tako da prema
klasifikaciji Klut-a, kremanska voda pripada grupi mekih voda.
Kremanska voda pripada tipu hladnih voda jer se temperatura
izdanske vode (na samom izvorištu) kreće u intervalu od 8C do 10 C.
Povišeni alkalitet se javlja usled prirodnog procesa interakcije izdanskih voda
i peridotita zahvaćenih procesom serpentinizacije.
Ukupna tvrdoća (merena nemačkim gradima) se kreće u intervalu od
7,7 do 11dH, tako da prema klasifikaciji Klut-a, kremanska voda
pripada grupi mekih voda. Od zastupljenih mikrokomponenti registrovani su
Fe, Mn, Sr, Cr, Li, Rb, Zn, Cu, B, SiO2, F, P. Prema jonskom sastavu ovu vodu
možemo svrstati u kategoriju hidrokarbonatnih, magnezijsko-natrijumske grupe
hladnih izdanskih voda.
Šta je pH?
pH je skala kojom se meri kiselost i baznost u rastvoru (koncentracija jona vodonika).
Kreće se od 0-14, gde 0 označava najkiselije, 7 je neutralno, a 14 najalkalnije.
pH skala je logaritamska, što znači da je pH 8 deset puta alkalniji od 7, a pH 9
je sto puta alkalniji.
Krv i druge tečnosti u telu koje okružuju ćelije su blago alkalne (pH od 7,2 do 7,45).
Ukoliko bi se pH krvi promenio na 6,9 nastupila bi koma, a zatim i smrt.
Srećom, naš organizam ima mehanizme koji mu pomažu da održi ravnotežu
i spreči velike promene vrednosti pH. To su disanje – pluća, zatim tzv. puferski
sistemi u telesnim tečnostima i selekcija vodonikovih jona u bubrezima.

Ipak, današnji način života dovodi do stvaranja velike količine tzv. „kiselog otpada“ u našim organizmima.
97% hrane kao proizvod metabolizma stvara kiseli otpad, a od značajnih faktora zakišeljavanja su i pušenje, alkohol, stres i zagađenje.
Naše telo je prinuđeno da se konstantno bori sa nastalim kiselinama,
što vremenom osiromaši rezerve naših sistema za neutralizaciju.
Nastale kiseline dugoročno opterećuju naš organizam, što dovodi do
niza problema: gojaznost, smanjen imunitet, nedostatak energije, ali
i čitav niz bolesti povezanih sa kiselošću, koje uključuju dijabetes, osteoporozu,
formiranje bubrežnih kamenaca, artritis, rak i dr.
Alkalna voda u sebi ima više negativnih OH-jona, što dovodi do
veće raspoloživosti kiseonika u krvi. Zapravo, ako je krv samo malo
alkalnija (od 7,3 do 7,45) u njoj će biti oko 2/3 više kiseonika, koji je na
raspolaganju svim ćelijama u našem organizmu!
Dr Otto Warburg, koji je dobio 2 Nobelove nagrade, otkrio je 1932. godine
da nedostatak kiseonika u ćelijama dovodi do raka.
Za razliku od normalnih ćelija, ćelijama raka kiseonik nije potreban i on
buja u kiseloj sredini.
Dr Warburg je takođe otkrio da nastajanje mutiranih receptora, što
dovodi do raka, ne može da se desi ukoliko je pH vrednost ćelije u
zdravom alkalnom nivou.
Kako bi se izborio sa velikom količinom kiselog otpada, organizam
proizvodi previše slobodnih radikala, koji oksidiraju ne samo
otpad, već i zdrave ćelije.
Negativni OH joni iz alkalne vode neutrališu slobodne radikale,
odnosno deluju kao snažan antioksidans.
Naučnici su istraživali razloge dugovečnosti pojedinih naroda i ustanovili
da je im zajednička čista alkalna voda!